Izveštavanje o deci i inkluzivnom obrazovanju višestruki je izazov za novinare

Izveštavanje o deci i inkluzivnom obrazovanju višestruki je izazov za novinare

Izvor: UNS, 21.9.2016.
Autor: D. Bjelica 

Iza nas je novinarska radionica „Izoštravanje inkluzivnog objektiva” koja je osvetlila temu izveštavanja o deci iz osetljivih grupa i njihovom pravu na obrazovanje. Novinari iz 27 nacionalnih i lokalnih redakcija imali su priliku da čuju lične primere osoba koje su bile deo segregiranog odnosno inkluzivnog obrazovanja, pozitivne primere iz školske učionice i obaveze iz srpskog zakonodavstva.

Novinarka i urednica u RTS-u Ivana Miloradović, koja je vodila dvodnevnu radionicu UNS-a i UNICEF-a na Zlatiboru, smatra da ove teme predstavljaju višestruki novinarski izazov.

Izveštavanje o inkluziji pogotovo u obrazovanju, kada je reč o deci, je višestruki izazov za novinare. Samo izveštavanje o deci je dodatni izazov u odnosu na izveštavanje o temama koje se tiču odraslih. Deci treba prići na određeni način, sa decom treba raditi pre nego što se počne realizacija novinarskog teksta, priloga, bilo čega. I za rad sa decom je potrebna čitava mreža podrške novinaru koju on treba da izgradi kako bi taj rad sa decom bio valjan i kako deca ne bi bila upotrebljena na loš način ili na netačan način u izveštavanju”, kaže Ivana.

Ova urednica u RTS-u i dugogodišnja novinarka i urednica BiBiSi-ja kaže da je izveštavanje o deci, bez obzira na to postoje li smetnje u razvoju i invaliditet, izveštavanje o deci, ali da novinar mora da vodi računa o dodatnim osetljivostima.

Sa govornicom na radionici Jelenom Marić, koja živi sa cerebralnom paralizom, Ivana je razgovor vodila u visini devojke koja sedi u kolicima, ugodno se smestivši na podu i nenametljivo držeći mikrofon kako bi se sagovornica dobro čula.  

Kada je reč o deci sa smetnjama u razvoju i nekim stepenom invaliditeta taj zadatak postaje još složeniji, ali pošto je reč o inkluziji ustvari se svodi na zadatak koji je isti kao rad sa decom, jer deca su deca. Ali postoje dodatne osetljivosti vezane za određena stanja te dece na koje novinar mora da misli svakog trenutka dok radi. Jedna od ozbiljnih stavki na koje svaki novinar mora da obrati pažnju je da ne ode u senzacionalizam, da to ne postane tabloidno izveštavanje koje će naškoditi detetu, porodici i procesu uključenja deteta u društvo”, objašnjava Ivana.

Učesnica radionice, novinarka nedeljnika Vreme Biljana Vasić Žarković, rekla je za naš sajt da su otvorena pitanja terminologije, zakonodavstva, kao i manje poznate teme o individualnom obrazovnom planu kojim se nastavni program prilagođava đaku, bilo da se radi o detetu sa smetnjama u razvoju ili nadarenom učeniku. 

„Naučili smo kako treba pristupiti izveštavanju o inkluzivnom obrazovanju, pogotovo kada je reč o deci i roditeljima, kako treba biti oprezan u celoj toj priči”, kaže Biljana.

UNS i UNICEF u decembru ove godine predstaviće rezultate tromesečnog istraživanja o medijskom izveštavanju o inkluzivnom obrazovanju.